Paginacija

Etiopatogeneza i učestalost bakterijskih bronhopneumonija
Etiopatogeneza i učestalost bakterijskih bronhopneumonija
Anita Oškera
Sluznica dišnog sustava mjesto je trajnoga kontakta ljudskog organizma s vanjskim okolišem. Pri tom kontaktu, najčešće udisanjem infektivnih ili neinfektivnih čimbenika, mogu nastati akutna ili kronična oštećenja različitih struktura dišnog sustava. Respiratorne infekcije obuhvaćaju dvije trećine svih infekcija koje se pojavljuju u ljudi. Pneumonija je upalni proces izazvan mikroorganizmima, razvijen u manjem ili većem području plućnog parenhima. Pneumoniju mogu uzrokovati...
Etiopatogeneza i učestalost hemangioma kože glave i vrata
Etiopatogeneza i učestalost hemangioma kože glave i vrata
Željkica Kuštro
Hemangiom je dobroćudna novotvorina ili izraslina koja može biti kongenitalna ili stečena lezija. Čine ga endotelne stanice koje oblažu krvne žile. U velikom broju slučajeva hemangiomi mogu biti trajni, ukoliko se ne otklone. Pojavljuju se u kapilarnom ili kavernoznom obliku. Kavernozni su češći od kapilarnih, imaju najčešće purporno crvenu ili plavkastu boju. Najčešće su smješteni iznad razine kože ili sluznice i to na glavi ili usnama. Dojenački hemangiomi su najčešća...
Etiopatogeneza i učestalost karcinoma debelog crijeva
Etiopatogeneza i učestalost karcinoma debelog crijeva
Monika Mišor
Debelo crijevo je dugačko otprilike metar i pol. Ono se nastavlja na tanko crijevo u desnom donjem kraju trbuha gdje oblikuje okvir, a on okružuje vijuge tankog crijeva. Ravno crijevo oblikuje zavoj ispred križne kosti te završava proširenjem. Prema van se otvara čmarom. Debelo crijevo od tankog crijeva razlikuje se time što je šire i izvana nabrano. Debelo crijevo je glavno mjesto za apsorpciju vode i razmjenu elektrolita. U normalnim okolnostima, oko 90% vode sadržane u ilealnoj...
Etiopatogeneza i učestalost karcinoma želuca
Etiopatogeneza i učestalost karcinoma želuca
Tajana Kranželić
Karcinom želuca je visoko na svjetskoj ljestvici uzroka smrti od malignih bolesti te radi toga što se najčešće dijagnosticira u uznapredovaloj fazi, teško je izlječiv. Jedna je od malignih bolesti za koju su utvrđeni faktori koji imaju svoj udio u njenom nastajanju. Neki od faktora su prehrana, infekcija Helicobacter pylori, kronični gastritis, ulkus želuca, pušenje, perniciozna anemija koji su detaljnije obrađeni u ovom radu. Rezultatima prikupljenima tokom tri godine na Odjelu...
Etiopatogeneza i učestalost mioma maternice
Etiopatogeneza i učestalost mioma maternice
Marija Vranić
Miomi (leiomiomi, fibromiomi) su najčešći dobročudni tumori maternice. Nastaju iz glatkog mišićja maternice, a mogu imati i primjese vezivnoga tkiva. Točan uzrok njihova nastanka nije poznat. Rastu pod utjecajem hormona, iako oni nisu uzrok njihova nastanka. Prema anatomskoj lokalizaciji dijele se na submukozne, intramuralne i subserozne miome. Postoje i miomi s posebnom kliničkom slikom: mitotički aktivni, celularni, hemoragični celularni, atipični i epiteloidni miom. Javljaju se...
Etiopatogeneza seboroične keratoze kože glave i vrata
Etiopatogeneza seboroične keratoze kože glave i vrata
Ana Weller
Seboroične keratoze predstavljaju pigmentirane benigne kožne novotvorine, a zahvaćaju epidermis, čija se učestalost povećava s godinama. Novotvorine su u početku žućkaste boje, a s vremenom postaju smećkaste, papule su oštro ograničene i ovalne, a konzistencijom su meke. Najčešće se mogu pronaći na koži lica, vrata te trupa, a njihova veličina može biti i nekoliko centimetara, a ukoliko se pojave višestruko eruptivne seboroične keratoze, govori se o Leser Trélat...
Etički problem života s refleksijom na etiku sestrinstva
Etički problem života s refleksijom na etiku sestrinstva
Ana Stevanović
Završni rad nudi prikaz etičkog problema života ne samo s medicinskog, već i s pravnog te vjerskog stajališta, s osvrtom na etiku sestrinstva. Etika kao grana filozofije preispituje moral, odnosno preispituje postupke i odluke, čime se dolazi do pronalaženja normi i vrijednosti na kojima se temelje sve profesije u zdravstvenoj medicini. Moralne osobine medicinskih sestara, njihova uvjerenja kao i način komuniciranja izravno i neizravno utječu na etiku skrbi. U današnje vrijeme...
Eutanazija - za ili protiv u Hrvatskoj
Eutanazija - za ili protiv u Hrvatskoj
Ingrid Grahovac
Anketno istraživanje o stavovima prema eutanaziji u Hrvatskoj je provedeno na području županije Grad Zagreb te Koprivničko–križevačke županije u rujnu 2016. godine. Korišten je anketni upitnik kojeg je ispunjavalo ukupno 210 ispitanika i to: 30 studenata, 30 radno aktivnih, 30 medicinskih sestara u domovima zdravlja, 30 medicinskih sestara u bolnicama, 30 liječnika u domovima zdravlja, 30 medicinskih sestara u bolnicama te 30 umirovljenika. Cilj istraživanja je bio utvrditi...
Febrilne konvulzije u djece - procjena, liječenje i edukacija
Febrilne konvulzije u djece - procjena, liječenje i edukacija
Tomislav Hrgić
Febrilne konvulzije su najčešći neurološki poremećaj kod djece od 6 do 60 mjeseci, a jave se kod 2-5 % djece. Javljaju se kod povišene tjelesne temperature, najčešće iznad 38,5 C. U ovom radu prikazana je osnovna podjela febrilnih konvulzija, dijagnostika i terapija. Objašnjena je uloga medicinske sestre u multidisciplinarnom timu te u odnosu prema obitelji i pacijentu. Uloga medicinske sestre najbitnija je u edukaciji roditelja, tj. obitelji i pružanju psihološke podrške....
Fiziologija plućne cirkulacije u zdravlju i bolesti te zadatci medicinske sestre u pristupu bolesniku s plućnom hipertenzijom
Fiziologija plućne cirkulacije u zdravlju i bolesti te zadatci medicinske sestre u pristupu bolesniku s plućnom hipertenzijom
Dijana Halilović
Količina krvi koja u minuti protječe kroz pluća približno je jednaka količini koja u minuti protječe kroz sustavni krvotok. U plućnoj cirkulaciji postoje određeni mehanizmi koji reguliraju raspodjelu protoka krvi, te su osobito važni za funkciju koju pluća imaju u izmjeni plinova. Poremećaj tih mehanizama povećava rizik od plućnih i srčanih bolesti, a plućna hipertenzija je jedna od njih. Plućna hipertenzija je kronična, progresivna, po život opasna bolest plućne...
Fiziologija reproduktivnog sustava i trudnoće te zadatci medicinske sestre u pristupu trudnici
Fiziologija reproduktivnog sustava i trudnoće te zadatci medicinske sestre u pristupu trudnici
Tihana Bojanić
Spolni sustav dijelimo na muški i ženski spolni sustav. Ženski spolni sustav dijelimo na vanjske i unutarnje spolne organe. Vanjski spolni organi su stidnica, velike i male stidne usne te Venerin brijeg. Unutarnji spolni organi su maternica, jajnici, jajovod i rodnica. Stapanjem muške i ženske spolne stanice dolazi do oplodnje. Oplodnja dovodi do trudnoće. Trudnoća traje 280 dana ili 40 tjedana. Važno je trudnica ide na redovne kontrole kako bi pratila rast i razvoj ploda te svoje...
Generator evidencija poslovanja
Generator evidencija poslovanja
Dominik Ernjak
Ovaj rad predstavlja sustav na Oracle bazi podataka za generiranje aplikacija za vođenje evidencije poslovanja pri čemu se sustav temelji na navedenoj bazi koja omogućuje pregled, unos, izmjenu te brisanje željenih podataka. Sustav podrazumijeva kreiranje novih aplikacija unutar kojih je moguće dodati stranice koje se koriste za pregled podataka iz odabrane tablice u obliku forme ili izvještaja pri čemu se može odabrati koji će se podatci prikazati te na koji način će izgledati...

Paginacija