Astma je najčešća kronična bolest u djece obilježena upalom dišnih putova, praćena akutnom bronhoopstrukcijom koju potiču različiti čimbenici, od kojih su najznačajniji alergeni, grinje, tjelesna aktivnost pa čak i lijekovi. Za nastanak astme bitan je utjecaj brojnih genskih i okolišnih čimbenika. Upala je ključni element u definiciji astme, a sve kliničke i funkcionalne značajke bolesti su posljedica te upale. Kronična upala promjenjivog intenziteta trajno je prisutna i značajno pojačava reaktivnost dišnih putova, što se očituje ponavljajućim epizodama kašlja, piskanja, zaduhe i stezanja u prsnom košu. Akutna pogoršanja uglavnom su potaknuta virusnom infekcijom, mogu nastupati vrlo naglo, te biti smrtonosna. Kako bi se spriječila nepovratna oštećenja dišnih putova kod djece potrebna je rana dijagnoza, liječenje i praćenje bolesti. Učinkovitost liječenja uvelike ovisi o dobi djeteta i suradljivosti iz razloga što se kod djece mlađe dobi teško mogu dobiti adekvatne informacije putem primarnog izvora, tj. samog djeteta, pa veliku ulogu imaju roditelji i medicinska dokumentacija. Briga i skrb za dijete oboljelo od astme zahtijeva timski rad kako bi se pružila najveća moguća kvaliteta zdravstvene njege. Potrebno je djetetu biti podrška i ohrabriti ga da govori o svojim strahovima kako bi se spriječila astma uzrokovana psihološkim problemima. Medicinska sestra ima glavnu ulogu u edukaciji djeteta i roditelja. Edukacijom se nastoji postići dobra samokontrola koja služi u liječenju astme te prevenciji njenih komplikacija kod djece. Objasniti djetetu i obitelji promjene koje nastaju prilikom napadaja, prepoznavanje okidača astme, objasniti važnost liječenja, te na kraju evaluirati primjenjeno znjanje.