Shizofrenija je psihička bolest koja utječe na percepciju čovjekove realnosti, odnosno doživljaja i događaja. Pojavnost kod žena i muškaraca je gotovo jednaka, a rasprostranjenost je češća u nižim socioekonomskim uvjetima. Etiologija shizofrenije nije sasvim sigurno dokazana, no veliku ulogu igra genetska predispozicija te bio-psiho-socijalni čimbenici. Shizofrenija svoju bolest dijeli na pozitivne i negativne simptome čija težina i intenzitet ujedno određuje i tijek i prognozu same bolesti. Ukoliko kod osobe prevladavaju pozitivni simptomi poput halucinacija i deluzija, sumanutih ideja, osoba ima veće vjerovatnosti izliječiti se zbog uspješnog liječenja psihofarmacima. Medicinski tim se uglavnom bori da bolest iz aktivne faze ne prijeđe u kroničnu isključivo zbog pojave negativnih simptoma bolesti poput anhedonije i avolicije – prognoza je lošija zbog nesuradljivosti pacijenta te zbog slabijeg utjecaja psihofarmaka na negativne simptome bolesti. Da bi se dijagnosticirala bolest potrebno je proći 6 mjeseci, a od toga mjesec dana aktivne faze pojave simptoma (halucinacije). Obzirom da su shizofrene osobe u društvu stigmatizirane, u terapiju je neophodno uključiti psihoterapiju i socioterapiju kao ključ osnaživanja karaktera i podizanja samopouzdanja kod bolesnika kako bi se mogao nositi sa pritiskom okoline po završetku liječenja. Neki bolesnici postanu društveno izolirani i neprihvaćeni od društva te bolest vrlo lako može prijeći u kroničan tijek bolesti uz pojavu negativnih simptoma bolesti. Stigma ponekad predstavlja veći problem nego sama bolest, odnosno, bolest može egzacerbirati. Obzirom da medicinska sestra najviše provodi uz bolesnika, njena uloga je pružanje podrške, podizanje samopouzdanja i razumijevanje pacijenta kako bi povećala suradljivost pacijenta, a time i ishod bolesti. Nadalje, medicinska sestra sudjeluje u prepoznavanju rizika za pokušaj suicida, pruža podršku i poticaj pacijentu da iskaže svoje strahove, stvara sigurnu okolinu, utvrđuje probleme, planira ciljeve te provodi intervencije imajući u vidu sestrinska načela koja su određena na temelju ljudske naravi i očuvanja njegova dostojanstva. Sestrinske dijagnoze su aktualni ili potencijalni problemi s kojima se medicinska sestra suočava i na temelju kojih planira i provodi intervencije kako bi te iste probleme riješila. Neki od sestrinskih problema u shizofrenih bolesnika su: anksioznost i strah, narušena verbalna komunikacija, društvena izolacija, smanjena razina samopoštovanja i razni drugi. Samo znanjem i zajedničkim organiziranim radom postižu se pozitivni rezultati u liječenju bolesti poput shizofrenije.