Vid je naše dominantno osjetilo. Čovjek primi više od 80% informacija putem vida. Na osjetilo vida mogu utjecati nasljedni i nenasljedni faktori, a kao posljedica toga javljaju se blaža ili teža oštećenja vida. Prema stupnju oštećenja vida razlikujemo potpunu sljepoću, praktičnu sljepoći i slabovidnost. Termin potpuna ili prava sljepoća označava pojavu kada osoba ne razlikuje svjetlo od tame ni na jednom oku. Praktična sljepoća označava pojavu gdje je sačuvano vrlo mali ostatak vida od 2 do 5 %, na boljem oku, dok je slabovidnost funkcionalni poremećaj kod kojeg dolazi do smanjenja oštrine vida uzrokovanog slabljenjem oka zbog neaktivnosti. Slijepa osoba svakodnevno se suočava sa izazovima. Kako bi osoba mogla samostalno obavljati svakodnevne aktivnost i bila neovisna u najvećoj mogućoj mjeri potrebno je osigurati preduvjete i donošenje zakona koji će na na adekvatan način utvrditi pokriće dodatnih troškova kojima su izložene slijepe osobe. Neke slijepe osobe nisu dovoljno samostalne u kretanju zbog različitih barijera s kojima se susreću te im je neophodna svakodnevna pomoć vodiča. Veliki problem im predstavljaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti kao što su održavanje osobne higijene, obavljanje kućanskih poslova, odlazak u trgovinu i slično. Slijepim osobama su svakodnevno potrebna pomagala kako bi mogli obavljati neke uobičajene poslove i aktivno provoditi slobodno vrijeme. Osnovni cilj bio je utvrditi na koje načine osobe sa oštećenim vidom funkcioniraju u svakodnevnom životu. U ožujku 2018. godine proveden je upitnik o samozbrinjavanju slijepih i slabovidnih osoba za potrebe ovog završnog rada. Anketirana je 51 osoba sa oštećenim vidom s područja Bjelovarsko-Bilogorske županije u „Udruzi slijepih Bjelovar“.