Humani papiloma virus u brojnim je zemljama glavni uzročnik spolno prenosive bolesti. Iako brojni čimbenici mogu utjecati na nastanak infekcije, najvećim dijelom na razvoj infekcije utječe neodgovorno spolno ponašanje. Najčešće pogađa mladu populaciju, a klinička slika može biti asimptomatska ili s promjenama na sluznicama i koži gdje nastaju bradavice, odnosno kondilomi. Do danas je otkriveno mnoštvo genotipova HPV-a koji mogu uzrokovati nastanak infekcije genitoanalne regije, a pojedini genotipovi visokog su onkogenog potencijala za nastanak malignih promjena. Specifična metoda liječenja zasad ne postoji pa je liječenje simptomatsko (bazira se na uklanjanju nastalih promjena na koži ili sluznicama). Da bi se ipak smanjio broj infekcija i njihovo širenje, u primjenu ulaze cjepiva protiv HPV-a, ali procijepljenost u Hrvatskoj i dalje je na niskoj razini. Osim niske procijepljenosti problem predstavlja i nedostatak znanja i svijesti o HPV-u i prevenciji, što je u ovome radu dokazano uz pomoć anonimne ankete koja je provedena na 457 ispitanika. Ispitanici su bile i muške i ženske osobe u dobi od 18. do 30. godine jer je upravo u toj dobi najveća pojavnost infekcije HPV-a. Iako je 91,5 % ispitanika čulo za HPV, samo njih 46,6 % svjesno je da se zaraziti mogu sve spolno aktivne osobe što samo dodatno naglašava kako mladi nisu niti svjesni kolika je razina opasnosti od zaraze HPV-om. Ukupno 78,8 % ispitanika izjavilo je kako zna da postoji cjepivo protiv HPV-a, ali više od polovice ispitanika (67,4 %) nije cijepljeno. Problem predstavlja i 12,5 % ispitanika koji niti ne znaju jesu li se cijepili protiv HPV-a, pa je jasno koliko je ustvari potrebna bolja edukacija mladeži, ali i djece o cjepivima općenito. S obzirom na cijeli rad i rezultate istraživanja uviđaju se brojni nedostatci koji iziskuju potrebu za daljnjim javnozdravstvenim i kliničkim radom.