Moždani udar nastaje kao poremećaj cirkulacije, osnovna podjela moždanog udara je na ishemijski i hemoragijski moždani udar. Vodeći je uzrok smrtnosti u svijetu i Republici Hrvatskoj te vodeći uzrok invaliditeta i trajnih posljedica. U svijetu godišnje od moždanog udara oboli 16 milijuna stanovnika, a umre 6 milijuna, što ga karakterizira kao „tihog ubojicu“ s drugim mjestom po broju smrtnosti. Narušava kvalitetu života i socioekonomski status pacijenta. Incidencija moždanog udara i mortalitet je viši kod žena. Najbolji pristup cerebrovaskularnom inzultu je prevencija i definiranje rizičnih čimbenika za njegov razvoj. Utjecanjem i promjenom čimbenika rizika, rizik za razvoj moždanog udara znatno se smanjuje. Primarna prevencija onbuhvaća preventivne mjere kod osoba koje su zdrave, dok se sekundarnom prevencijom identificiranju osobe s mogućim rizikom za razvoj cerebrovaskularnog inzulta. Čimbenici rizika dijele se na one na koje nije moguće utjecati te na one na koje je moguće utjecati, a povezani su sa stilom i načinom života te ih je uz pravilnu edukaciju moguće reducirati. U prevenciji, uloga medicinske sestre je iznimna jer se bavi identificiranjem rizičnih čimbenika kod pacijenata i upućuje ih na promjenu nezdravstvenog ponašanja. Klinička slika moždanog udara kod svakog pacijenta je individualna, a ovisi o lokalizaciji moždanog udara. Česti simptomi su utrnulost lica, ruke ili noge, poremećaj govora, vidne smetnje, jaka glavobolja koja je naglo nastala, poremećaj koordinacije i hoda. Dijagnostika moždanog udara bazirana je na laboratorijskim nalazima, nalazu CT-a, nalazu EKG- i lumbalnoj punkciji, a po potrebi mogu se izvesti i ostale dijagnostičke pretrage. Kod zbrinjavanja i liječenja moždanog udara važno je isključiti sva stanja koja mogu imitirati simptome moždanog udara. Liječenje ovisi o vrsti moždanog udara. Ako pacijent zadovoljava kriterije, najbolja je opcija tromboliza, a koristi se i mehanička tromebktomija. Posljedice moždanog udara su mnogobrojne – disfagija, afazija, slabost mišića lica, problemi s vidom, problemi s kretanjem i ravnotežom, prostorno zanemarivanje, inkontinencija, itd. Medicinska sestra obavljajući zdravstvenu njegu u kući kod pacijenata s preboljelim moždanim udarom zbrinjava posljedice i komplikacije bolesti te prevenira nastanak novih.