Jedan od osnovnih uzroka smrtnosti koji je daleko ispred karcinoma, zaraznih bolesti i AIDS-a je akutni infarkt miokarda. Bez obzira na dob i spol svi su izloţeni srĉanim oboljenjima. Ljudi u dobi izmeĊu 45 i 60 godina su najĉešće izloţeni srĉanim oboljenjima dok postoje i vrlo rijetki sluĉajevi kod mlaĊih ljudi. Infarkt srca nastaje uslijed ateroskleroze kada se krvne ţile na tom mjestu suze gdje se formira tromb tj. krvni ugrušak koji zaĉepljuje krvnu ţilu u potpunosti ili djelomiĉno. Brojni ĉimbenici rizika meĊusobno djeluju i mijenjaju strukturu i funkcionalnost krvnih ţila te nakon duljeg vremena dovode do bolesti srca. Saznanje da je većina ĉimbenika promjenjiva u pojedincu budi savjest da njegovo zdravstveno ponašanje moţe utjecati na ishod bolesti ili da se bolesti uopće ne pojavi. Akutni infarkt miokarda zahtjeva hitnu hospitalizaciju i boravak u jedinicama intenzivnog lijeĉenja uz stalni monitoring i praćenje vitalnih funkcija, uz nadzor lijeĉnika i educiranih medicinskih sestara. Medicinska sestra/tehniĉar je vaţan dio tima u zbrinjavanju bolesnika s akutnim infarktom miokarda. Tijekom dolaska bolesnika u jedinicu intenzivne njege vaţan je što raniji pristup bolesniku i uzimanje kvalitetnih informacija o simptomima i znakovima koje bolesnik osjeća.