U ovom radu predstavljena je bolest paranoidna shizofrenija, njena epidemiologija, simptomi, liječenje i proces zdravstvene njege osobe oboljele od paranoidne shizofrenije. Paranoidna shizofrenija je jedna od najčešćih psihičkih poremećaja i njeno liječenje je vrlo zahtjevno. Ovaj poremećaj karakteriziran je s halucinacijama, deluzijama, sumanutim mislima, poremećajem percepcije i ponašanja a pojavljuje se većinom između 30. i 40. godine života s jednakom pojavom u oba spola. Prvi simptomi pojavljuju se već u doba adolescencije ili ranoj odrasloj dobi. Simptomi shizofrenije mogu varirati, ovisno o tipu shizofrenije a mogu se još podijeliti na pozitivne i negativne simptome. Kriteriji za određivanje dijagnoze shizofrenije određuje se po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti MKB – 10. Neovisno o tipu shizofrenije, ona zahtjeva dugotrajno liječenje koje ponekad može biti i doživotno. Liječenje se iz prvog reda provodi antipsihoticima a uz njih može se provesti i putem psihoterapije ili socioterapije. Ukoliko farmakoterapija ne pomaže, tada se može provesti i elektrokovulzivna terapija (EKT). Važno je na vrijeme uočiti simptome bolesti i započeti što ranije liječenje kako bi ishod bolesti bio što bolji. U procesu liječenja pokraj psihijatra, psihologa, radnog terapeuta, socijalnog radnika, okupacijskog terapeuta veliku ulogu ima medicinska sestra. Ona sa svojom stručnom procjenom stanja oboljele osobe i kontinuiranim prikupljanjem podataka izrađuje plan zdravstvene njege koji je individualan i prilagođen pacijentovim mogućnostima. U procesu zdravstvene njege kod paranoidnih bolesnika medicinska sestra samo određenim znanjem i vještinama, strpljenjem i razumijevanjem može pružiti adekvatnu pomoć bolesniku. U procjeni bolesnikova zdravstvenog stanja treba uzeti u obzir sve probleme koje ima a ne samo vodeći problem. Zbog toga, medicinska sestra se stalno mora educirati i usavršavati u području zdravstvene njege kako bi mogla pružiti bolesniku pomoć koja mu je zaista potrebna.