Izvanmaternična trudnoća treba se shvatiti ozbiljno te liječenju pristupati oprezno i odgovorno. Ovim istraživanjem htjelo se ispitati koliko je bilo izvanmaterničnih trudnoća na području Bjelovarsko-bilogorske županije u razdoblju od 2008. do 2017. godine te koja je trudnoća po redu bila izvanmaternična trudnoća, jesu li prijašnje ginekološke operacije i prekidi trudnoće utjecali na nastanak izvanmaternične trudnoće. Rezultati su pokazali da je na području Bjelovarsko-bilogorske županije u razdoblju od 2008. do 2017. godine bilo 104 izvanmaternične trudnoće, što u prosjeku znači 10,4 izvanmaternične trudnoće godišnje. Uočeno je kako se većina izvanmaterničnih trudnoća javila u žena u dobi od 25 do 35 godina (65,4%) te u žena u dobi iznad 35 godina (21,2%) te da su žene uglavnom bile srednje stručne spreme (63,5%). Najviše izvanmaterničnih trudnoća je bilo 2017. godine (12,3%), a najmanje 2008. godine (2,9%) pa se može zaključiti kako iz godine u godinu broj izvanmaterničnih trudnoća raste. Većini žena je izvanmaternična trudnoća bila prva (29,8%) ili druga (29,8%) trudnoća. Gledajući podatke o broju prekida trudnoća koje su žene imale prije izvanmaternične trudnoće uočava se da najveći broj žena (72,1%) zapravo nije imalo niti jedan prekid trudnoće, dok je od onih koje su imale prekid trudnoće najzastupljeniji jedan prekid trudnoće (21,2%). Ukupno je na području Bjelovarsko-bilogorske županije u periodu od 2008. do 2017. godine 141 porod i 37 prekida trudnoće u žena prije nego su zanijele izvanmaternično. Uočava se kako najveći broj žena prije izvanmaternične trudnoće nije imalo nikakvu ginekološku operaciju (71,2%), dok je od onih koje su imale najzastupljenija operacija bila carski rez (44,7%). Iako je učestalost izvanmaternične trudnoće 0,25% do 1,4% svih trudnoća, važno je educirati žene, buduće majke, o čimbenicima rizika za nastanak izvanmaternične trudnoće te simptomima kako bi se na vrijeme javile liječniku i započele liječenje.