Bronhalna astma ubraja se u najčešće kronične bolesti dječje populacije. Karakterizira ju upala dišnih puteva s bronhoopstrukcijom koju izazivaju najčešće alergeni grinja, zatim životinjske dlake, hrane, peludi i plijesni. Upala dovodi do čestog kašlja, zviždanja i osjećaja nelagode u prsnom košu. Razvoju astme pogoduju brojni čimbenici, od gena do okoliša u kojem dijete živi. Virusna infekcija čest je uzrok akutnih pogoršanja. Izrazito je važno dijagnosticirati astmu na vrijeme kako bi se adekvatnim liječenjem spriječile egzacerbacije bolesti i ireverzibilno oštećenje respiratornog sustava. Uspješnost liječenja ovisi o dobi djeteta, odnosno spremnosti djeteta na suradnju, o roditeljima te multidisciplinarnom timu koji pruža skrb i njegu oboljelom djetetu. Uloga medicinske sestre je višestruka, od planiranja procesa zdravstvene njege, pružanja zdravstvene njege do edukacije djeteta i roditelja o samoj bolesti, mogućim komplikacija, terapiji, važnosti izbjegavanja iritansa, samokontroli.