Sažetak | Adolescencija je razdoblje značajnih fizičkih, psiholoških i socijalnih promjena, tijekom kojeg mladi često postaju izloženi različitim rizičnim ponašanjima, poput konzumacije alkohola, pušenja i upotrebe droga. Statistike pokazuju zabrinjavajuće trendove; prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 20% adolescenata globalno konzumira alkohol barem jednom mjesečno, dok je 15% probalo neku vrstu droge. U Europi, Europska agencija za monitoring droga i ovisnosti izvještava da 20% mladih u dobi od 15 do 24 godine koristi marihuanu. U Hrvatskoj istraživanja pokazuju da je 45% srednjoškolaca konzumiralo alkohol, a 30% cigarete prije 18. godine, dok 10% izvještava o upotrebi marihuane. Cilj ovog rada je prepoznati najčešća rizična ponašanja među adolescentima i istražiti njihovu prevalenciju. Također, rad analizira postojeće preventivne programe i strategije intervencija, s posebnim naglaskom na ulogu roditeljskog odgoja i medicinskih sestara u prevenciji rizičnih ponašanja. Kroz sveobuhvatan pristup, rad nastoji pružiti konkretne preporuke za unaprjeđenje preventivnih mjera i intervencija te tako doprinijeti zdravijem razvoju adolescenata. Biološki čimbenici poput neuroloških i hormonalnih promjena značajno utječu na donošenje odluka i kontrolu impulsa kod adolescenata čineći ih podložnijima rizičnim ponašanjima. Psihološki čimbenici uključuju osobnost, samopoštovanje, anksioznost i depresiju, dok socijalni čimbenici obuhvaćaju utjecaj vršnjaka, obiteljsku dinamiku i društvene norme. Prepoznavanje rizičnih ponašanja uključuje korištenje upitnika, intervjua i promatranja dok se prevalencija istražuje putem kros-sekcijskih i longitudinalnih studija te meta-analiza. Preventivni programi su klasificirani kao univerzalni, selektivni i indikativni, a ključni elementi uspješnih intervencija uključuju edukaciju, savjetovanje i suradnju s drugim stručnjacima. Evaluacija ishoda preventivnih mjera provodi se kroz kvantitativne i kvalitativne metode te kontinuirano praćenje, što omogućuje sveobuhvatnu procjenu učinkovitosti programa. Kombinacija edukacije, savjetovanja i roditeljske podrške pokazala se najučinkovitijom strategijom za smanjenje rizičnih ponašanja među adolescentima. Uspjeh ovih programa ovisi o integriranom pristupu koji uključuje sve aspekte života mladih - obrazovni, obiteljski i društveni kontekst. Dugoročni uspjeh prevencije rizičnih ponašanja ovisi o kontinuiranoj podršci i angažmanu svih relevantnih dionika, uključujući škole, obitelji i zajednicu. |