Upala slijepog crijeva predstavlja važan zdravstveni problem koji ima relativno visoku prevalenciju. Slijepo crijevo može se inficirati, a ako se ne liječi može prsnuti unutar 48 do 72 sata od simptoma zbog čega je upala slijepog crijeva hitno stanje. Upalu mogu uzrokovati virusi, bakterije, paraziti, zastoj stolice u crijevu ili tumorski procesi. Najčešći simptom koji ukazuje na upalu slijepog crijeva je bol. Ostali simptomi koji se mogu javiti su febrilnost, povraćanje, proljev, nadutost i opstipacija. Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, fizikalnog pregleda, laboratorijskih pretraga od kojih su značajni CRP i leukociti, ultrazvuka abdomena, kompjuterizirane tomografije i magnetske rezonancije. U liječenju slijepog crijeva najčešće se primjenjuje apendektomija, kirurška metoda odstranjenja slijepog crijeva. Minimalno invazivna kirurška tehnika koja se danas pretežno primjenjuje u liječenju upale slijepog crijeva je laparoskopska operacija. Laparoskopska kirurgija koristi dva do četiri mala reza od pola inča ili manje, oporavak bolesnika je brži, manji je ožiljak i manji intenzitet postoperativne boli, bolesnik se brže vraća normalnim životnim aktivnostima. Sve operacije nose odreĎeni stupanj rizika. Komplikacije apendicitisa i apendektomije su infekcija kirurške rane, produljeni ileus, stvaranje intraabdominalnog apscesa, enterokutana fistula i opstrukcija tankog crijeva. Naročito je važna uloga koju ima medicinska sestra u postupanju s pacijentima oboljelih od upale slijepog crijeva u preoperativnoj, intraoperativnoj i postoperativnoj skrbi.