Unatoč suvremenoj medicini i tehnologiji infekcije kod kirurških bolesnika još uvijek su relativno česte. One čine čak jednu trećinu svih intrahospitalnih infekcija. Jedna od infekcija koja pogađa kirurške bolesnike je i infekcija kirurške rane. Infekcija kirurške rane jedna je od 3 najčešće poslijeoperacijske komplikacije, uz dehiscijenciju rane i krvarenje. Anamnezom, fizikalnim pregledom te analizom dokumentacije, već se u prijeoperacijskom periodu mogu prepoznati bolesnici s povećanim rizikom za nastanak infekcije. Prije svega, to su starija životna dob, ženski spol, kronične bolesti i stil života. Čimbenike vezane za operacijski zahvat nije uvijek moguće kontrolirati. Međutim, zdravstveni radnici su dužni u najvećoj mjeri zaštiti pacijenta od kirurške infekcije i ostalih poslijeoperacijskih komplikacija. Svi su dužni provoditi postupke s ciljem uklanjanja što većeg broja patogenih mikroorganizama u prijeoperacijskom periodu, tijekom operacije i poslijeoperacijeskom periodu. Medicinska sestra ima širok spektar intervencija koje u tu svrhu provodi. Iako je svaka od njih važna, posebno se ističe priprema kože bolesnika prije zahvata. Ona uključuje tuširanje i kupanje bolesnika u otopinama koje sadrže klorheksidin te brijanje operacijskog polja pravovremeno i adekvatnim pomagalom. Zdravstvena njega rane svakodnevna je obaveza medicinske sestre. Pri tome, ona uočava eventualnu pojavu simptoma i znakova infekcije, kontrolira tijek cijeljenja te izvodi previjanje rane u aseptičnim uvjetima.