Divertikuloza i divertikulitis debelog crijeva obuhvaćaju niz stanja povezanih s prisutnošću divertikula debelog crijeva, odnosno hernijacije sluznice debelog crijeva kroz mišićne praznine unutar stijenke crijeva. Većina ljudi s divertikulozom crijeva ostaje asimptomatska, a prisutnost divertikula se pronalazi slučajno kolonoskopijom ili CT-om. Oko 20% pacijenata s divertikulozom razvije simptome te se govori o divertikularnoj bolesti, a od toga 15% razvije komplikacije, odnosno simptomatsku nekompliciranu divertikularnu bolest. Komplicirani ili nekomplicirani divertikulitis javlja se u 5% osoba oboljelih od divertikuloze. Učestalost divertikuloze vrlo je visoka u osoba starijih od 65 godina, a niža u osoba mlađih od 40 godina. Divertikularna bolest naziva se bolešću zapadnih kultura zbog ubrzanog načina života i promjena u prehrani. Prehrana sa smanjenim udjelom prehrambenih vlakana i povećanim unosom crvenog mesa i rafiniranog šećera, doprinosi smanjenom motilitetu, odnosno pokretljivosti crijeva i probave, što u kombinaciji s drugim faktorima poput dobi, povećanja tjelesne težine i nezdravog načina života, utječe na razvoj bolesti. Liječenje divertikuloze ovisi o stadiju bolesti. Pravilnom prehranom i održavanjem fizičke aktivnosti može se prevenirati nastanak bolesti, ali i liječiti asimptomatska divertikuloza. Osobe s nalazom nekompliciranog divertikulitisa liječe se antibioticima, dok se kod komplikacija bolesti uvode intervencijska terapija i izborna resekcija debelog crijeva. U slučaju koji prikazujem kroz rad, učinjeno je kirurško liječenje kojim se odstranio dio perforiranog dijela debelog crijeva. Pacijent, iako s određenim komplikacijama, uspješno završava liječenje. Prihvaća svoju bolest i sve aktivnosti oko održavanja kolostome čini sam.