Zdravstveni djelatnici kao i većina profesionalnih djelatnosti su kroz svoj radni vijek nerijetko izloženi stresu koji kroz svoje dugotrajno djelovanje može imati štetne posljedice na zdravlje pojedinca, ali i utjecaj na svakodnevno funkcioniranje u privatnom okruženju. Cilj ovog završnog rada bio je uz pomoć verificirane ankete ispitati postojanje sindroma sagorijevanja na poslu zdravstvenih djelatnika Objedinjenog hitnog bolničkog prijema te analizirati eventualne razlike s obzirom na sociodemografske podatke (dob, spol, dužina radnog staža, bračni status, itd.). U istraživanju je sudjelovalo 72,06% ispitanika iz šest odjela OHBP-a u Republici Hrvatskoj. Ispitanici su anonimno i dobrovoljno pristupili istraživanju pomoću Google obrasca i ankete u pisanom obliku. Ovo istraživanje je potvrdilo navode HZJZ o postojanju većeg broja medicinskih sestara naspram medicinskih tehničara. Također je potvrđena veća izraženost stresa kod ispitanika ženskog spola. Kada su u pitanju bračni status, broj djece i dužina radnog staža, nisu uočene povezanosti sa stresom. Ispitanici s većim stupnjem obrazovanja posjeduju veći postotak stresa od ispitanika s nižim stupnjem obrazovanja, što možemo povezati s većim opsegom posla i odgovornosti. Zdravstveni djelatnici s povećavanjem dobi imaju veću razinu stresa u pojedinim domenama, ali i u ukupnoj skali stresa. Najveća razina stresa uočena je u domenama organizacije, financija, javne kritike i sudske tužbe. Pod utjecajem je stresa bilo ukupno 26,5% ispitanika. Prevencija sindroma sagorijevanja je važna na poslu zdravstvenih djelatnika OHBP-a a ona se može provoditi kroz razne edukacije, savjetovanja sa psihologom, usklađivanja opsega posla s mogućnostima zdravstvenog djelatnika, psihoedukacijom i upotrebom kvalitetnih modela upravljanja i organizacije. Od kurativnih metoda naglašava se terapijsko-edukacijski program, digitalni „BREATHE“ program, konzumacija biljnih i medicinskih supstanci, duhovna terapija te kombinacija navedenih metoda.