Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvnih žila koje predstavljaju vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta u svijetu. Rizični čimbenici za razvoj KVB dijele se na promjenjive i nepromjenjive čimbenike. U promjenjive čimbenike ubrajaju se tjelesna neaktivnost, nezdrava prehrana, prekomjerna tjelesna težina, konzumiranje alkohola i duhana, visoka razina kolesterola te povišeni krvni tlak. Primarna prevencija KVB očituje se u promociji zdravlja i sprječavanju nastanka bolesti, odnosno utjecaja na promjenjive čimbenike rizika za nastanak bolest. Zdrava prehrana uključuje ograničen unos zasićenih masnih kiselina i soli te povećani unos svježeg voća i povrća. Potrebno je ograničiti unos soli na 5-6 grama dnevno, a što više izbjegavati crveno meso, mesne prerađevine i masne kiseline životinjskog porijekla. Prehrana bogata voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama i masnim kiselinama poput omega-3 i omega-6, pozitivno djeluju na kardiovaskularni sustav na način da smanjuju ukupni kolesterol u krvi, snižavaju vrijednosti krvnog tlaka i umanjuju rizik od ateroskleroze i drugih kardiovaskularnih bolesti. Mediteranska prehrana, uz konzumaciju sezonskog voća i povrća, uključuje i konzumaciju maslinovog ulja i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama te umjerenu konzumaciju vina, dok DASH dijeta (engl. Dietary Approaches to Stop Hypertension ) uključuje konzumaciju voća, povrća, orašastih plodova, cjelovitih žitarica te mesa ribe i peradi, što organizmu osigurava potrebne količine ugljikohidrata, proteina, vitamina i minerala.