Svrha: Cilj istraživanja je bio analizirati čimbenike koji su  značajno povezani s trajanjem isključivog i ukupnog dojenja majki s područja Hrvatske. Metode: Studija predstavlja presječno istraživanje, u periodu od 01.12.2023. do 01.05.2024. godine. Online upitnikom prikupljeni su podaci od 361 majke o čimbenicima dojenja. Rezultati: Trajanje isključivog dojenja statistički značajno korelira s porodom carskim rezom, davanjem dude varalice ili bočice u prvom mjesecu života djeteta (r = - 0,41),  dobi majke, stručne spreme majke, odlukom o dojenju donesenom prije trudnoće,  stavom podrške dojenju na javnom mjestu (r = 0,22), prethodnim iskustvom dojenja (r = 0,21), prvim podojem unutar sat vremena, rooming-inom,  sudjelovanjem u radu grupa za potporu dojenju, ne davanjem zamjena za majčino mlijeko u rodilištu (r = 0,29). Ukupno trajanje dojenja statistički značajno korelira s korištenjem duhanskih proizvoda u trudnoći (r = - 0,45), porodom carskim rezom, davanjem dude varalice ili bočice u prvom mjesecu života djeteta (r = - 0,35), ne davanjem zamjena za majčino mlijeko u rodilištu (r = 0,26), kontaktom koža na kožu nakon poroda, sudjelovanjem majki u radu grupa za potporu dojenju (r = 0,27), pohađanjem trudničkih tečajeva (oba roditelja), rooming-inom, prvim podojem unutar sat vremena (r = 0,21), prethodnim iskustvom dojenja, stavom podrške dojenju na javnom mjestu (r = 0,20), odlukom o dojenju donesenom prije trudnoće, stručnom spremom (r = 0,20) i dobi majke (r = 0,21),  isključivim dojenjem (r = 0,67). Zaključak: Kvaliteta pomoći zdravstvenih radnika majkama prije, tijekom i nakon porođaja značajno utječe na uspješnost dojenja.