Cilj je ovog rada pružiti sveobuhvatan pregled trenutnih saznanja o ulozi dodataka prehrani u liječenju psihičkih poremećaja, s naglaskom na njihove potencijalne koristi i ograničenja. Prehrana, kao temeljna komponenta u održavanju općeg zdravlja, ima izravan utjecaj na psihičko i fizičko zdravlje. Smjernice o zdravoj prehrani i količina potrebnih nutrijenata određuju se individualno, a adekvatan unos nutrijenata dokazano ima pozitivne učinke na razvoj i funkcioniranje mozga. Brojna istraživanja potvrđuju ključnu ulogu sastava prehrane u patogenezi psihijatrijskih poremećaja. Dodaci prehrani koji sadrže vitamine, minerale i ljekovite biljke ili njihove ekstrakte konzumiraju se s ciljem obogaćivanja prehrane i prevencije bolesti, ali nisu lijek niti se takvima smiju smatrati. Unos dodataka prehrani preporučuje se kao mjera prevencije i u procesu liječenja psihičkih poremećaja, najčešće s ciljem zadovoljavanja nutritivnih potreba, postizanja fiziološke dobrobiti, poboljšanja apsorpcije hranjivih tvari i smanjenja razine središnjih i perifernih markera oksidativnog stresa i upale, koji su povezani s učinkovitošću farmakoloških intervencija kod oboljelih. Odluka o primjeni dodataka prehrani donosi se ovisno o vrsti psihičkog poremećaja i rezultatima procjene nutritivnog statusa. Dodaci prehrani smatraju se sigurnima zbog niske incidencije nuspojava i štetnih učinaka, no moraju se primjenjivati nakon konzultacije s liječnikom i pod nadzorom.