Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu, a svake godine se povezuju s oko 17,9 milijuna smrti, što je 32 % svih smrtnih slučajeva na globalnoj razini. Predstavljaju skupinu poremećaja srca i krvnih žila, a naviše smrtnih slučajeva uzrokovano je infarktom miokarda i moždanim udarom. Klinička slika kardiovaskularnih bolesti može varirati od asimptomatskih stanja do tipične boli u prsima i neuroloških poremećaja s akutnim početkom. Neovisno o kojem kardiovaskularnom stanju se govori, rano prepoznavanje znakova i simptoma ključno je za postavljanje dijagnoze, rani pristup liječenju i postizanje željenih ishoda. Čimbenici rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti mogu se dijeliti na promjenjive i nepromjenjive te na bihevioralne, metaboličke i okolišne čimbenike. Bihevioralni čimbenici rizika koji se smatraju najvažnijim su nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost, pušenje i štetna konzumacija alkohola, a smanjenjem istih smanjuje se rizik povezan s metaboličkim čimbenicima rizika. Metabolički čimbenici rizika uključuju pretilost, hipertenziju, dislipidemiju i šećernu bolest, dok se okolišni mogu podijeliti na prirodne, društvene i osobne čimbenike. Modifikacije u načinu života imaju utjecaj na smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, a smanjenje povezane stope mortaliteta zahtijeva usmjeravanje zdravstvenih politika na nacionalnim i globalnim razinama prema primarnoj prevenciji u što ranijoj životnoj dobi. Posebna pozornost treba biti usmjerena na osobe s povećanim rizikom. Prevencija i liječenje trebaju se temeljiti na multidisciplinarnom pristupu, uz uključenost liječnika, medicinskih sestara, nutricionista, ljekarnika i drugih profesionalaca iz područja zdravstva.