Prevalencija nasilja starijih osoba kreće se od 4 do 15,7 %. Razlikujemo fizičko, psihičko, materijalno i seksualno nasilje i zanemarivanje. Za zaštitu prava osoba starije životne dobi na razini Vijeća Europe najvažnije su odredbe dva pravno obvezujuća dokumenta: Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Europska socijalna povelja. U Hrvatskoj je zabrana svih oblika nasilničkog ponašanja nad starijim osobama propisana Ustavom RH kao temeljnim pravnim aktom koji promiče zaštitu ljudskih prava i slobod. Ostali pravno obvezujući dokumenti koji štite status starijih osoba od nasilja su Zakon o socijalnoj skrbi, Obiteljski zakon i Kazneni zakon. Medicinske sestre imaju ključnu ulogu u prepoznavanju nasilja. Potreban je sveobuhvatan, međuprofesionalni pristup za učinkovito identificiranje i upravljanje medicinskim, psihosocijalnim i društvenim složenostima nasilja nad starijim osobama. Svrha ovog istraživanja bila je procijeniti prevalenciju nasilja nad osobama starije životne dobi u odnosu na sociodemografske osobitosti kako bi se identificirali čimbenici rizika povezani s pojavom nasilja. Ovo istraživanje obuhvatilo je 98 ispitanika koji su korisnici Doma za starije i nemoćne osobe Baka Ilona i županijskog Doma za starije i nemoćne osobe grada Koprivnice. Podaci korišteni u svrhu istraživanja prikupljeni su pomoću anketnog upitnika koji se sastojao od općih sociodemografskih pitanja i „Vulnerability to Abuse Screening Scale“ (VASS) upitanika za samoprijavu ranjivosti na nasilje. Za obradu podataka korištena je deskriptivna statistika. Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine ovisno o rezultatima VASS upitnika. Za usporedbu podataka i određivanje značajnosti razlike između testiranih parametara korišten je Student t-test. Razina statističke značajnosti određena je p-vrijednosti <0,05. Rezultatima ovog istraživanja nije pronađena statistički značajna povezanost nasilja starijih osoba sa spolom, životnom dobi, razinom obrazovanja, prethodnim radnim statusom, ekonomskim statusom, bračnim statusom, tipom kućanstva, roditeljstvom, duljinom boravka u domu za starije i nemoćne osobe, financijskim uzdržavanjem drugih osoba, donošenjem odluka, trenutnom podrškom bliskih osoba i rezultatima VASS upitnika. Međutim, prethodno prebivalište ispitanika ima statistički značajan utjecaj na pojavu rizika od nasilja prema VASS rezultatima (p = 0.022). Za donošenje konačnog zaključka o utjecaju sociodemografskih čimbenika trebalo bi u budućnosti provesti istraživanje na većem broju ispitanika kako bi se sagledala šira slika.