Korištenje mjernih skala omogućilo je provođenje kvantitativnih istraživanja i u područjima medicine i društvenih znanosti u kojima se mjerni postupci u svakodnevnom praktičnom radu ne provode, što je znatno podiglo kvalitetu istraživanja jer time rezultati različitih istraživanja postaju usporedivi (uz uvjet korištenja istog mjernog instrumenta). Na području istraživanja ponašanja, namjera, stavova i znanja zdravstvenih djelatnika o dojenju također postoji više različitih upitnika i mjernih skala. Teškoće nastaju kod primjene tuđih već validiranih upitnika jer oni traže prilagodbu zbog razlika u jeziku, kulturi i običajima, vjerskim normama, ekonomskim uvjetima, organizaciji zdravstvene službe, zakonskoj regulativi itd., što rezultira promjenom pojedinih čestica i posljedično potrebi ponovne validacije upitnika. Zato istraživači često pristupaju izradi vlastitog upitnika, što je kompliciran postupak, dijelom zato što zahtijeva visoko stručni tim znanstvenika za područje koje istražuje upitnik, a drugo, što se koriste kompleksni psihometrijski postupci koji su sasvim drugačiji od statističkih postupka usporedbe rezultata različitih grupa ispitanika ili iste grupe ispitanika pod utjecajem različitih intervencija. Cilj ovog rada je potvrdnom faktorskom analizom izračunati diskriminantnu i konvergentnu valjanost skale ponašanja upitnika ponašanja, stavova i znanja zdravstvenih djelatnika o dojenju. Potvrdnom faktorskom analizom istraživač nameće teoretska ograničenja (model) te analizira usklađenost teoretskog modela s uzorkom, ako su ograničenja neskladna s podacima uzorka, tada će rezultati statističkih ispitivanja prilagođenosti modela ukazivati na loše prilagođavanje i model će biti odbijen. U analizu se ušlo s dvofaktorskim modelom skale ponašanja upitnika ponašanja, stavova i znanja zdravstvenih djelatnika o dojenju, međutim ponuđeni model niti nakon više usklađivanja nije mogao dati zadovoljavajuću diskriminantnu i konvergentu valjanost. Trofaktorski model je od početka pokazivao bolju usklađenost, sam model je bez većih teškoća zadovoljio statističke kriterije dobrog modela ("model fit"), konvergentna valjanost je zadovoljena jer je vrijednost AVE Average Variance Extracted veća od 0,5, diskriminanta valjanost je zadovoljena: ASV (Average Shared Variance) < AVE (Average Variance Extracted), MSV (Maximum Shared Variance) < AVE, kvadratni korijen svake vrijednosti AVE koja pripada svakom latentnom konstruktu je veći od bilo koje korelacije među bilo kojim parom latentnih konstrukata. Faktori koji su izdvojeni i potvrđeni postupkom analize su: Podrška dojenju (isključivo dojenje 6 mj., nastavak dojenja nakon 6 mj., ukupno dojenje i nakon 24 mj ukoliko je to potreba majke i djeteta, edukacija o dojenju), Prekid dojenja ( kod febriliteta majke, uvođenja antibiotske terapije, ragada na dojci), Pogrešni savjeti (davanje čaja ili dude u periodu 37 isključivog dojenja). Praktičko značenje rezultata je da je ponuđena ljestvica ponašanja upitnika ponašanja, stavova i znanja zdravstvenih djelatnika o dojenju pouzdan i valjan instrument za praćenje i analizu ponašanja zdravstvenih djelatinika u aktivnostima podrške i promocije dojenja. Nakon dugog perioda traženja odgovornosti roditelja, zajednice, sustava itd., za loša postignuća u pogledu isključivog dojenja 6 mjeseci i ukupnog dojenja do dvije godine (ili više), pozornost stručne javnosti se sve više usmjerava na doprinos zdravstvenih djelatnika takvom stanju, odnosno nedostatnom znanju o dojenju te stavovima i ponašanjima neusklađenim s preporukama struke. Izrađeni upitnik će olakšati istraživačima u osmišljavanju i provođenju studija s ciljem stjecanja znanstvenog uvida u aktualno stanje, na osnovu čega se onda mogu planirati i provesti korektivne aktivnosti.