Abstract | Prema obrađenim statističkim podacima i sveukupnoj literaturi općenito, karcinom štitnjače, čini najčešću zloćudnu bolest endokrinološkog sustava. Do sad provedena istraživanja, kao i provedeno istraživanje u ovome radu govori kako od papilarnog karcinoma štitnjače, kao najčešćeg tipa po javljanju bolesti, najčešće pronalazimo u ženskoj populaciji. Od cjelokupnog broja karcinoma štitnjače, najveću pojavnost imaju dobro diferencirani karcinomi, među koje se ubraja i papilarni karcinom. Terapija, kao zlatni standard, koja se primjenjuje i dan danas u liječenju dobro diferenciranih karcinoma štitnjače, sastoji se od prvotnog primarnog kirurškog liječenja, poslijeoperacijske radiojodne terapije te primjene supresivne hormonske terapije TSH. No, međutim postoji još i terapija vanjskog zračenja, kemoterapija i ostali oblici liječenja koji se indiciraju u bolesnika koji imaju uznapredovali stupanj metastaza. Nadalje, u liječenju, dakako sudjeluje tim zdravstvenih stručnjaka. Pa tako medicinske sestre/ tehničari sudjeluju kao ravnopravni članovi tima koji tako aktivno i neposredno sudjeluju u mišljenju i djelovanju kroz perioperativni period uz psihologe i liječnike specijaliste. Medicinske sestre/ tehničari čine bitne članove i neizostavni dio zdravstvenog tima, te svojim stečenim kompetencijama i obrazovanjem doprinose timu i zdravstvenoj zajednici. U skladu s postavljenim ciljevima, podaci dobiveni iz BIS sustava Opće bolnice Koprivnica, analizirani su i pomno prikazani kroz slike i tablice uz prateću pisanu interpretaciju. Ispitanici su pacijenti s dijagnozom dobro diferenciranog tumora štitnjače; papilarni karcinom i njegovi podtipovi u razdoblju od 2016. do 2020. godine. Ukupan uzorak obuhvaćao je 34 pacijenata, kroz petogodišnje razdoblje Opće bolnice „ Dr. Tomislav Bardek“ na području Koprivnice. |