Debelo crijevo je dugačko otprilike metar i pol. Ono se nastavlja na tanko crijevo u desnom donjem kraju trbuha gdje oblikuje okvir, a on okružuje vijuge tankog crijeva. Ravno crijevo oblikuje zavoj ispred križne kosti te završava proširenjem. Prema van se otvara čmarom. Debelo crijevo od tankog crijeva razlikuje se time što je šire i izvana nabrano. Debelo crijevo je glavno mjesto za apsorpciju vode i razmjenu elektrolita. U normalnim okolnostima, oko 90% vode sadržane u ilealnoj tekućini apsorbira se u debelom crijevu. Karcinom debelog crijeva drugi je najčešći oblik raka u muškaraca, odmah iza karcinoma pluća, a u žena, iza raka dojke. Od ukupnog broja svih dijagnosticiranih karcinoma u Hrvatskoj njih 15-16 % slučajeva u muškarca i 13-14 % u žena, otpada na karcinom debelog crijeva. Smatra se da, ako ne svi, onda većina kolorektalnih karcinoma nastaje u preegzistirajućim adenomatoznim polipima. Većina je tih polipa sporadična, međutim procjena je da 2 do 3 % svih kolorektalnih karcinoma započinje u sindromima FAP . Rizične čimbenike povezane s nastankom kolorektalnog karcinoma možemo podijeliti u dvije skupine. Prvi su rizični čimbenici koji se mogu kontrolirati. To su čimbenici koji su povezani s prehrambenim i životnim navikama. Drugi su nepromjenjivi čimbenici koji se odnose na dob i obiteljsku anamnezu. U većini slučajeva riječ je o adenokarcinomima. Ti adenokarcinomi imaju različiti stupanj zrelosti žlijezda sa različitom sposobnošću lučenja mucina. Kolorektalni karcinomi ostaju bez simptoma godinama, a pozornost privuku tek u trenutku kada dođe do okultnog krvarenja. Kod sumnje na karcinom debelog crijeva liječnik obiteljske medicine treba napraviti kompletni kliničkog pregleda i digitorektalni pregled. Veoma važnu ulogu i ranom otkrivanju karcinoma debelog crijeva ima test na okultno krvarenje. Kolonoskopija je uz biopsiju i patohistološku analizu uzoraka promijenjene sluznice crijeva zapravo zlatni standard u dijagnostici kolorektalnog karcinoma. Prognoza za bolesnike ovisi izravno o proširenosti tumora. U skladu s tim utemeljeni su mnogi sistemi stupnjevanja. Najjednostavnija i najproširenija je modificirana Dukesova klasifikacija.