Humani papiloma virus (HPV) je relativno mali virus s kružnom DNK. Infekcija HPVom spada u najčešće spolno prenosive bolesti, a njegova dijagnoza je vrlo bitna jer je odgovoran za 90% slučajeva karcinoma vrata maternice, ali i za karcinom vulve, penisa i anusa. S obzirom na onkogeni potencijal može se podijeliti na niskorizične i visokorizične tipove. Najčešći niskorizični tipovi su 6 i 11 koji uglavnom uzrokuju pojavu kondiloma, a najčešći visokorizični su 16 i 18 koji uzrokuju karcinome. Smatra se da tijekom života 75- 80% spolno aktivnih žena i muškaraca stekne genitalnu infekciju. Faktori rizika koji tome pogoduju su rano stupanje u seksualne odnose, često mijenjanja spolnih partnera, niži ekonomski status, loše životne navike, a ključnu ulogu ima imunološki sustav osobe. Virus se najčešće prenosi spolnim putem, a postoje i drugi načini. Kondomi ne pružaju potpunu zaštitu, ali je manji rizik prijenosa. Razdoblje inkubacije, do pojave simptoma, obično traje između 3 tjedna i 6 mjeseci, ali većina infekcija je asimptomatska. Važno je čim prije uspostaviti dijagnozu i krenuti s liječenjem. Za dijagnozu se koristi citološki test (Papa test), molekularna dijagnostika i bitno je uzimanje anamneze i klinički pregled. Kod liječenja koriste se ablacijski zahvati, imunomodulatori, sredstva s fizikalnim ili kemijskim djelovanjem i antimikrobni lijekovi. Najvažnije od svega je prevencija infekcije HPV-om koja se dijeli na primarnu i sekundarnu, a tu je bitna i uloga medicinske sestre u edukaciji, cijepljenju, probiru i pružanju podrške pacijentima i smanjenju potencijalno ozbiljnih posljedica infekcije HPV-om.