Bipolarni afektivni poremećaj je psihijatrijski poremećaj obilježen promjenama raspoloženja koje variraju od depresivne epizode (sniženo raspoloženje) do manične epizode (povišeno raspoloženje) te periode remisije. Uzrok nastanka bipolarnog afektivnog poremećaja nije još uvijek u potpunosti razjašnjen, no postoji nekoliko čimbenika koji pospješuju njegov nastanak. Za postavljanje dijagnoze F31 bipolarnog afektivnog poremećaja potrebno je da osoba doživi najmanje dvije epizode bolesti. Žena će najprije doživjeti depresivnu epizodu, dok će muškarac najprije doživjeti maničnu epizodu. Zbog svoje promjenjive i nepredvidive kliničke slike bipolarni afektivni poremećaj se često kasno i krivo dijagnosticira. Bipolarni afektivni poremećaj nije izlječiv. Cilj liječenja nije samo uklanjanje simptoma već i postizanje remisije odnosno odsutnosti aktivne faze bolesti. Najbolje rezultate liječenja daje kombinacija farmakološke i psihološke terapije. U sklopu ovog završnog rada, provedeno je online istraživanje putem anonimne ankete, u kojem je sudjelovalo 67 studenata sestrinstva Veleučilišta u Bjelovaru. Anketni upitnik bavio se temom bipolarnog afektivnog poremećaja te je cilj bio saznati kakva znanja posjeduju i kakve stavove imaju ispitanici o bipolarnom afektivnom poremećaju. Upitniku je pristupilo 84% ispitanika ženskog spola i 16% ispitanika muškog spola, od kojih samo 3% ne zna što je to bipolarni afektivni poremećaj. Poražavajuće je to što među budućim, ali i među sadašnjim medicinskim djelatnicima postoje predrasude prema osobama oboljelim od bipolarnog afektivnog poremećaja. Upravo zbog toga, potrebna je veća edukacija kako medicinskog osoblja tako i javnosti o nažalost, sve češćim psihijatrijskim poremećajima.