Abstract | Krup je poznat kao upalna bolest larinksa (grkljan) i traheje (dušnik). Obično se javlja u dječjoj dobi i virusne je etiologije. Manifestira se karakterističnim simptomima poput promuklosti, stridora prilikom udisaja, kašlja nalik na lavež psa ili glasanje tuljana. Klinička slika krupa ovisi o opsegu opstrukcije dišnog puta i težini same bolesti. Uglavnom započinje simptomima upale gornjeg dišnog sustava kao što su crvenilo, hunjavica, blaga grlobolja uz hiperemiju i rinitis. Laringealni neproduktivan kašalj, promuklost i inspiratorni stridor se javljaju između 12-48 sati od početka bolesti s različitim stupnjevima respiratornih smetnji, što ovisi o stupnju opstrukcije. Simptomi se češće javljaju noću uz poboljšanje zdravstvenog stanja danju. Dijete je uplašeno, anksiozno i nemirno. Nemir i strah aktiviraju mišiće, a time i potrebu za kisikom, što povećava potrebu za ventilacijom koja je otežana jer dolazi do suženja larinksa i pogoršanja kliničke slike. Dijagnoza se primarno postavlja na temelju kliničke slike, no ponekad je potrebno učiniti laboratorijsku i radiološku obradu. Liječenje se bazira na simptomatskoj i potpornoj terapiji, a svrha je očuvati adekvatnu ventilaciju. Kao i pri fizikalnom pregledu, važno je ne uznemiravati dijete tijekom bilo koje pretrage i postupka, osim kada je to nemoguće izbjeći. Bolničko liječenje podrazumijeva stalni nadzor bolesnika i kliničku procjenu uz pomoć Westley Croup Score-a. Antibiotici se propisuju tek kada se uoče znakovi bakterijske infekcije i kada za to postoji jasan klinički pokazatelj. Terapija hladnim zrakom, kortikosteroidi, adrenalin, terapija kisikom i mješavina helija i kisika olakšavaju tegobe. Potrebno je kontinuirano pratiti vitalne funkcije kod djeteta (disanje, puls, tjelesnu temperaturu i krvni tlak). Također se obraća pozornost na bilo kakve promjene u frekvenciji disanja, zauzimanju položaja pri disanju i drugih znakova dispneje. Medicinska sestra provodi najviše vremena uz bolesno dijete, uključuje roditelje/skrbnike u proces liječenja i provodi edukativne i preventivne mjere kako bi unaprijedila kvalitetu života bolesnika, a time i kvalitetu zdravstvene njege. |