Huntingtonovu bolest se definira kroničnom, neurodegenerativnom nasljednom bolešću koja uzrokuje propadanje živčanih stanica unutar mozga. Srednja životna dob (30-40 godina), obično je period u kojem se bolest pojavljuje, bez obzira na spol i rasu. Međutim, početak bolesti je moguć i u mlađoj životnoj dobi, djetinjstvu. Manifestira se brojnim simptomima koji se zapravo svrstavaju u kognitivne, bihevioralne te motoričke poremećaje. Kao takva, bolest uzrokuje promjene u kretanju, ponašanju, osobnosti, pamćenju, razmišljanju, učenju i razumijevanju. Kao najčešći simptom, navodi se koreja. Sam uzrok ove bolesti je mutacija gena na kratkom kraku kromosoma 4, a dijagnozu je moguće postaviti pomoću genetskog testiranja. S obzirom da je bolest neizlječiva, liječenje je simptomatsko te se provodi farmakološkim i nefarmakološkim metodama. Medicinska sestra provodi brojne intervencije te je usmjerena na pružanje palijativne skrbi. Prilikom pružanja palijativne skrbi, nastoje se ublažiti ili otkloniti simptomi koji su najčešće vezani uz prehranu, eliminaciju, obrazac spavanja, sigurnost i motoričke poremećaje, zatim bihevioralne i psihijatrijske probleme te bol. Budući da bolest iznimno utječe i narušava život oboljelog i njegovih članova obitelji, uloga medicinske sestre je pružiti podršku, poštovati dostojanstvo i autonomiju bolesnika te osigurati optimalnu razinu kvalitete života.