Afektivni poremećaji ili poremećaji raspoloženja svrstavaju se u skupinu najzastupljenijih duševnih poremećaja. Osnovno patološko obilježje je promijenjeno raspoloženje. Oni značajno oštećuju sve aspekte ličnosti i psihosocijalno funkcioniranje oboljele osobe. Etiologija depresije je multifaktorijalna i rezultat je genetike, ljudske biologije, ranog životnog iskustva, te utjecaja sredine. Depresija proizlazi iz složene interakcije društvenih, psiholoških i bioloških čimbenika. Za ljude koji su prošli kroz štetne životne događaje, veća je vjerojatnost da će razviti depresiju. Postoje učinkoviti tretmani za umjerenu i tešku depresiju. Pružatelji zdravstvenih usluga nude psihološke tretmane, kao što su aktivacija ponašanja, kognitivna bihevioralna terapija (CBT) i interpersonalna psihoterapija (IPT) ili antidepresivni lijekovi poput selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina i triciklički antidepresivi. Različiti psihološki oblici liječenja za razmatranje uključuju individualne i/ili grupne psihološke tretmane licem u lice koje isporučuju stručnjaci. Bolesnici s depresijom često prijavljuju poteškoće u socijalnom funkcioniranju, stoga je iznimno važno ispitati učinke psihoterapije na njihovo socijalno funkcioniranje. Medicinska sestra je prva stručna osoba koja dolazi u kontakt s pacijentima, te intenzivno pomaže uspostaviti životni ritam bolesnika. Ona je u najbližem doticaju s pacijentom i njegovom obitelji, stoga prva uočava potencijalne promjene i na temelju toga prenosi liječniku svoja opažanja kako bi se pravovremeno interveniralo. Upravo zbog toga je njezina je uloga u terapijskom djelovanju iznimno važna. Medicinska sestra čini nužan i apsolutno nezamjenjiv dio tima u psihijatrijskoj njezi.