Cilj istraživanja je bio ispitati prehrambene navike studenata Veleučilišta u Bjelovaru te s naglaskom na ispitivanje preferencija namirnica koje studenti konzumiraju i ispitivanje razlika u indeksu tjelesne mase, udjelu mišićne mase, masnog tkiva i tjelesne težine kod muškaraca i žena. U istraživanju je sudjelovalo 500 ispitanika, od čega je 139 bilo muškog, a 361 ženskog spola. Uzorak je bio prigodan, a većina ispitanika je imala između 18 i 25 godina (75%). Provedeno istraživanje je bilo transverzalno, ispitanici su ispunjavali ˝Prehrambeni upitnik za procjenu kvalitete prehrane˝, nakon čega je ispitivač prikupio antropometrijske mjere svakog ispitanika. Istraživanjem navika studenata se pokazalo da većina ispitanika (61%) ne puši cigarete, dok je postotak ispitanika koji konzumira alkohol velik i iznosi otprilike 43%. Većina studenata ne vježba (56%), dok nešto manje od pola u svom tjednu ima neku tjelesnu aktivnost. Ispitivanjem prehrambenih navika se utvrdilo da najviše studenata konzumira ručak (69,6%), dok najveći broj njih preskače doručak. Antropometrijska mjerenja su pokazala da je prosječan udio masnog tkiva studenata 30,06 (sd=9,416), a udio mišića 30,93 (sd= 5,977). Prosječna težina je veća kod muškaraca i iznosi 81,31 kg (sd= 14,13) u odnosu na 66,79 kg (sd=14,21) što je prosjek kod žena u ovom istraživanju. Utvrdilo se da muškarci imaju statistički značajno više mišićnog tkiva (t=24,49, p<0,01) dok žene imaju veći udio masnog tkiva (t=-13,19, p<0,01). S obzirom na namirnice koje studenti konzumiraju, utvrdila se statistički značajna povezanost između konzumacije različito pripremljenog krumpira i udjela masnog tkiva (r=0,306-0,546, p<0,01). Nadalje, pokazalo se da studenti najčešće konzumiraju crveno meso jednom tjedno, a njih 8,2% ga ne konzumira nikako. Perad bez kože nikad ne konzumira 5,4% studenata, dok zobenu kašu nikada ne konzumira 51,5% studenata. Usporedbom dobivenih rezultat s rezultatima prijašnjih istraživanja, izveo se zaključak da su navike konzumiranja glavnih obroka studenata u ovom istraživanju nešto povoljnije u odnosu na studentske navike koje su se ispitale u prijašnjim istraživanjima, odnosno studenti u ovom istraživanju češće konzumiraju doručak, ručak i večeru. Dobiveni rezultati imaju teorijsku i praktičnu vrijednost i mogu služiti kao smjernica u budućim osmišljavanjima i modifikacijama jelovnika u objektima koji su prvenstveno namijenjeni prehrani studentske populacije.