Karcinom se razvija onda kada se bolesne stanice počnu nekontrolirano razmnožavati. Problem nastaje kada naš imunosni sustav više nije u mogućnosti prepoznavati i ukloniti bolesne stanice, već one razvijaju tumor. Tumori mogu biti benigni (dobroćudni) i maligni (zloćudni). Još uvijek nije posve jasno kako i zašto tumori nastaju. Smatra se da važnu ulogu u nastanku imaju genetika i životne navike oboljelih. Sama pomisao na rak, radilo se o Vama ili Vašim bližnjima djeluje zastrašujuće. Zato je posve jasno da se kod postavljanja dijagnoze malignog oboljenja, kod oboljelih jave intenzivnije emocionalne reakcije. U prvom planu svakako je strah, te ga prate tuga, zabrinutost. Ove duboko ukorijenjene emocije često utječu na ishode liječenja oboljelih. Suvremena istraživanju ukazuju kako se psihološki poremećaji javljaju kod jedne trećine oboljelih, a najčešće se javljaju kao depresija, anksioznost, psihoze i drugi. U liječenju istih, veliku važnost ima psihoterapija. Ona je zadužena za istraživanje psihičkog života oboljelih, usmjerena je na oslobađanje njihovih smetnji te na olakšavanje tegoba. Kod onkoloških bolesnika važno je da terapija obuhvaća rad sa samim oboljelima od postavljanja njihove dijagnoze pa sve do završetka liječenja. Cilj joj je da kroz suportivnu terapiju, edukaciju olakša oboljelima prihvaćanje njihove dijagnoze, te da im omogući kvalitetniji život s istom.