Hepatitis C je upalna bolest jetre uzrokovana virusom hepatitisa C. Danas je ta bolest veliki javnozdravstveni problem od kojeg boluje više od 270 milijuna ljudi u svijetu. Razlog tome je što je hepatitis C još uvijek stigmatizirana bolest i smatra se da je svaki 12 stanovnik nositelj virusa HCV-a. Bolest dolazi u akutnom i kroničnom obliku, no zbog svog asimptomatskog početka, često se otkriva već kad bolest prijeđe u kroničnu infekciju. Najčešći put prijenosa je parenteralni, gdje virus u organizam najčešće ulazi preko porezotina, rana na koži ili kod intravenskih ovisnika koji dijele pribor za apliciranje droge, ili pak kod tetoviranja i stavljanja piercinga. Također, visok rizik za infekciju imaju i zdravstveni radnici koji svakodnevno dolaze u kontakt s bolesnikovim tjelesnim tekućinama. Dijagnoza bolesti postavlja se na temelju seroloških testiranja i dokazivanjem anti HCVprotutijela u serumu oboljelog. Dodatno je potrebno učiniti PCR test, određivanje genotipa HCV-a, te kvantitativno određivanje HCV RNK u serumu. Ultrazvuk jetre, biopsija jetre, te fibroelastografija su također potrebne pretrage da bi se moglo pristupiti liječenju. Kako bi se što više ljudi navelo na testiranje, postoje i brzi testovi koje je moguće izvesti i van laboratorija, gdje je dovoljna kap krvi ili sline, kako bi se osoba testirala na postojanje HCV infekcije. Najvažniji cilj liječenja hepatitisa C je sprečavanje razvoja komplikacija bolesti a to su ciroza jetre i hepatocelularni karcinom. Terapija za kronični hepatitis C spada u posebno skupe lijekove, te zbog toga prioritet u liječenju imaju bolesnici s uznapredovalom bolešću, no tu terapiju mora odobriti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Prema zadnjim smjernicama Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa Ministarstva zdravlja za 2019. godinu, liječenje se provodi peroralnim lijekovima.