Dojenje ima važnu ulogu u uspostavljanju cjeloživotnog zdravlja. Majčino mlijeko sadrži sastojke potrebne za rast, razvoj i zaštitu dojenog djeteta. Dojena djeca rjeđe imaju upale dišnog sustava, prekomjernu tjelesnu masu, rjeđe obolijevaju od kroničnih bolesti poput povišenog krvnog tlaka ili šećerne bolesti tipa 2, te postižu bolje rezultate na testovima kognitivnog razvoja. Cilj rada bio je ispitati stavove o dojenju žena s područja općine Đulovac. U radu su doneseni rezultati i stavovi upitnika o dojenju provedenog na određenoj skupini žena. Ispitanice su bile žene s područja općine Đulovac, doseljenice s Kosova. Za istraživanje je, uz dopuštenje autorice, korišten upitnik preuzet s Instituta za socijalna i bihevioralna istraživanja Državnog sveučilišta u Iowi (The Iowa Infant Feeding Attitude Scale: Analysis of Reliability and Validity). U istraživanju je sudjelovalo 100 žena. Većina majki ispitanica bila je u dobi starijoj od 40 godina, sa završenom osnovnom školom (65%), udane (95%), nezaposlene (79%), s prihodima između 2100-4000 kn/mj u kućanstvu (37%). Majki prvorotkinja bilo je 8%, a majki višerotki 92%. Najčešći odgovor odustajanja od dojenja naveden je pod „ostalo“, međutim, najčešći odgovori su bili da je to bilo zbog druge trudnoće ili su zbog dugog dojenja svojevoljno odustale (69,2%). Polaženje trudničkog tečaja nije bilo statistički značajno u odnosu na trajanje duljine dojenja, ali je i vrlo mali postotak majki koje su pohađale trudnički tečaj (2%). Podaci o visokoj natalitetnoj stopi te stavovi ispitanih žena o dojenju, koje žive u prilično zatvorenoj zajednici naselja Đulovac, služe kao primjer onoga što promovira Svjetska zdravstvena organizacija, a to je isključivo dojenje bez dohrane do šestog mjeseca djetetova života te dojenje uz dohranu do čak preko godine dana djetetova života.