Danas se rabi statistička definicija arterijske hipertenzije koja je dobivena na temelju mjerenja arterijskoga tlaka na velikom uzorku populacije. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, urednim se tlakom smatra vrijednost sistoličkoga tlaka manja od 140 mmHg, te dijastoličkog manja od 90 mmHg (3). Visoki krvni tlak najčešće dijagnosticiramo u srednjoj životnoj dobi, a sa starošću se povećava učestalost hipertenzije. Zbog brojnosti oboljelih od arterijske hipertenzije potreban je cjelovit i usmjeren pristup prema bolesniku. Većinu oboljelih obrađuju i vode obiteljski liječnici. Poboljšanje suradljivosti i ustrajnosti bolesnika pokazalo se i radom savjetovališta za hipertoničare. U savjetovalištu oboljeli imaju mogućnost informiranja o arterijskoj hipertenziji i bitnim čimbenicima koji utječu na visoki krvni tlak. Cilj je da oboljeli dobiju što više informacija, da u međusobnoj komunikaciji razmjenjuju iskustva i pitanja vezana uz tijek bolesti. Arterijska hipertenzija je unatoč postojećoj dobroj antihipertenzivnoj terapiji (kako ne farmakološkoj tako i farmakološkoj) najveći javnozdravstveni problem, kako kod nas tako i u svijetu. Da bi se trend porasta bolesnika počeo smanjivati potrebno je provoditi mjere primarne i sekundarne prevencije te raditi na trajnoj edukaciji i bolesnika i liječnika. Važno je otkriti jednostavne načine kako umanjiti rizik pojave visokog krvnog tlaka te kako ga promjenom životnih navika i korištenjem najnovijih znanstvenih dostignuća ponovno vratiti u uobičajene granice.