Zdravstveni sustav u Republici Hrvatskoj, kao i u svijetu, potresa nedostatak zdravstvenih radnika. Dodatne poteškoće predstavlja ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju te se time omogućuje slobodno kretanje zdravstvenih radnika. Od tog trenutka zdravstveni sustav napušta sve veći broj zdravstvenih radnika, među kojima je najveći broj medicinskih sestra. U zdravstvenom sustavu u RH nedostaje više tisuća medicinskih sestara, što narušava kvalitetu zdravstvene skrbi. Razlozi za emigraciju su različiti, među kojima se ističe nezadovoljstvom radnim uvjetima, razinom primanja, nezadovoljstvo u mogućnosti napredovanja... Iz tog razloga, u ovom diplomskom radu ispitani su stavovi studenata sestrinstva o namjeri za emigraciju iz RH. Cilj je bio utvrditi moguće razlike u stavovima o namjeri emigracije između studenata preddiplomskog studija sestrinstva i diplomskog studija sestrinstva, ima li razlike u spremnosti za napuštanje RH između redovnih studenata i izvanrednih studenata odnosno između onih koji su zaposleni i oni koji to još nisu te razlike u stavovima ovisno o obiteljskom statusu, ispitati razloge za namjeru odlaska u neku drugu zemlju, u kojoj mjeri su studenti sestrinstva na HKS-u zainteresirani za odlaskom iz RH. Temeljna hipoteza je da ne postoje značajne razlike u pogledu namjere odlaska iz RH između studenata preddiplomskog studija i diplomskog studija sestrinstva, te da je namjera odlaska studenata sestrinstva iz RH povezana je s dobi, radnim i obiteljskim statusom. Ispitivanje je provedeno anketnim upitnicima na ukupno 149 osoba, na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Ispitano je ukupno 135 ženske osobe i 14 muških osoba. Svi ispitanici bili su u dobi od 18 i više od 36 godina. Prosječna životna dob svih ispitanika bila je više od 36 godina. Rezultati provedenog istraživanja su pokazali da nema značajnih razlika u namjeri odlaska iz RH između studenata preddiplomskog i diplomskog studija sestrinstva (χ2=0, 69, p>0.05), kao ni između zaposlenih i nezaposlenih studenata (χ2=3, 864, p>0.05). Dobiveno je da postoje značajne razlike povezane s dobi, tako što značajno veći udio mlađih od 30 godina planira odlazak u odnosu na ispitanike starije od 36 godina (χ2=14, 14, p<0.05). Utvrđena je statistički značajna razlika u varijabli bračnog statusa pri čemu neoženjeni značajno češće planiraju odlazak iz RH (χ2=13.197, p<0.01). Zaključak je da ispitanici mlađi od 30 godina koji nisu u braku planiraju i razmišljaju o emigraciji znatno češće od starijih ispitanika koji su u braku.