| Abstract | Cilj ovog rada bio je ispitati najčešće razloge i čimbenike zbog kojih majke odustaju od dojenja. U istraţivanju je sudjelovalo 118 ţena koje su prestale sa dojenjem u dojenačkom periodu ţivota njihovog djeteta. Većina majki ispitanica je bila u dobi od 25 – 35 godina, sa završenom srednjom školom (63%), udane (89,1%), nezaposlene (51,3%), sa prihodima izmeĎu 4100-7000 kn/mj u kućanstvu (34,5%). Majki prvorotkinja bilo je 63,6%, a majki višerotki bilo je 36,4%. Prije trudnoće pušilo je 55% ispitanica, tokom trudnoće u potpunosti je prestalo pušiti 42%, dok je ostalih 47% pušilo manje, odnosno 11% je pušilo jednak ili veći broj cigareta. Tijekom dojenja učestalost navike pušenja kod njih pala je za 4%.
Odustajanje od dojenja najintenzivnije bilo je u periodu do 3. mjeseca ţivota djeteta do kada je odustalo ukupno 59,5% majki. Najvaţniji razlozi za odustajanje od dojenja bili su problemi sa bradavicama kod 54,2% majki ispitanica (bolne i uvučene bradavice, zastoja ili upaljena dojka, ravne ili uvučene bradavice), te mišljenje majki da imaju premalo mlijeka ili da je ono preslabo, te su smatrale da je dijete sporije napredovalo na teţini (52,5%). Polaţenje trudničkog tečaja nije bilo statistički značajno u odnosu na trajanje duljine dojenja, ali je i vrlo mali postotak majki koje su pohaĎale trudnički tečaj (32,2%). Ispitivani su utjecaji socio-demografskih čimbenika na duljinu trajanja dojenja, meĎutim nisu bili statistički značajni. Jedinu povezanost sa duljinom trajanja dojenja ima navika pušenja majki u trudnoći koja se pokazala da je statistički značajno povezana sa duljinom trajanja dojenja kako to pokazuju rezultati hi-kvadrat testova (p=0,049). U Republici Hrvatskoj vrlo aktivno provode programi za zaštitu, promicanje i potporu dojenja, meĎutim stopa dojenja kao indikator svih tih programa još uvijek nije zadovoljavajuća, što moţemo i zaključiti na temelju ovog istraţivanja. Od zdravstvenih djelatnika patronaţna djelatnost i uloga patronaţnih sestara je nezaobilazna u promicanju dojenja. |
